COVID-19 i nasilje prema ženama: Šta mogu da uradim?

Moj dom nije sigurno mesto za mene. Šta mogu da uradim?

Ako doživljavaš nasilje, može da ti bude od pomoći da se obratiš porodici, prijateljima/cama i komšijama/nicama, da potražiš podršku od službe telefonske pomoći ili, ako je to bezbedno, putem onlajn servisa za osobe koje su preživele nasilje. Saznaj da li su lokalni servisi (npr. skloništa, savetovališta) otvoreni i obrati im se ako su dostupni.   

Napravi sigurnosni plan za slučaj da se nasilje nad tobom ili tvojom decom pojača. To podrazumeva:

  • Odredi komšiju/nicu, prijatelja/icu, rođaka/u, kolegu/inicu, ili sklonište gde bi otišla u slučaju da bude potrebno da odmah napustiš kuću zbog bezbednosti. 

  • Napravi plan kako ćeš bezbedno da izađeš iz kuće i kako ćeš da stigneš do tamo (npr. prevoz).

  • Drži nekoliko bitnih stvari (npr. lična dokumenta, telefon, novac, lekove, i odeću) na dostupnom mestu, i spisak brojeva telefona za hitne slučajeve.

  • Ako je moguće, dogovori šifru sa komšijom/nicom od poverenja, tako da može da ti priskoči u pomoć u slučaju nužde.

Potrebna mi je medicinska pomoć zbog nasilja. Ko mi može pomoći i gde bi trebalo da idem?

Ako ti je potrebna hitna medicinska pomoć, pozovi ambulantu ili kontaktiraj državnu službu hitne medicinske pomoći. Ako ti je potrebna bilo koja druga podrška, kontaktiraj specijalizovane službe ako su na dostupne ili zdravstvenog/u radnika/cu – službu.

Bezbedna sam, ali imam mentalne / seksualne / socijalne / dugoročne fizičke zdravstvene probleme zbog nasilja. Da li iko može da mi pomogne tokom trajanja pandemije COVID-19?

Koliko god je to moguće, smanji izvore stresa:

  • Održavaj kontakt i potraži podršku od porodice i prijatelja/ica preko telefona, elektronske pošte, poruka, itd. 

  • Pokušaj da održavaš dnevnu rutinu i odvoj vreme za fizičke aktivnosti i spavanje. 

  • Koristi vežbe relaksacije (npr. sporo disanje, meditacija, progresivno opuštanje mišića, vežbe prizemljenja – pogledaj SZO Klinični priručnik str. 70) da otpustiš stresne misli i osećanja.

  • Bavi se aktivnostima koje su ti ranije pomagale u snalaženju u nepovoljnim okolnostima.

  • Potraži informacije o virusu COVID- 19 iz pouzdanih izvora i smanji vreme koje provodiš čitajući/slušajući vesti (na primer, 1-2 puta dnevno, radije nego svakog sata). 

Potraži negu od stručne zdravstvene službe za simptome i stanja koji uključuju povrede za koje je potrebna medicinska pomoć. Usled ograničenja kretanja, i pritiska na zdravstvene sisteme, može biti teško da se ostvari pristup zdravstvenoj zaštiti u ovom periodu. U tom slučaju, pronađi šta je u tvom okruženju dostupno i potraži alternative, uključujući informacije i podršku koji se pružaju telefonski ili preko interneta.

Ako trenutno dobijaš zdravstvenu zaštitu i podršku zbog problema povezanih sa nasiljem, to se može nastaviti tokom trajanja pandemije COVID-19 – može se održavati telefonski ili preko interneta, ako je izvodljivo i odgovarajuće za tvoje zdravstvene potrebe.

Zabrinuta sam za nekoga koga poznajem. Kako mogu da pomognem?

Ako poznaješ, ili si zabrinuta za nekoga ko je u zlostavljačkoj vezi, postoje neke stvari koje možeš da uradiš:

  • Redovno održavaj kontakt sa tom osobom da bi proverila da li je bezbedna, osiguravajući da je za nju bezbedno da bude u kontaktu sa tobom. Pretpostavi da počinilac nasilja može da vidi, čuje ili nadzire komunikacije, pa saznaj na koji način je najbolje da komuniciraš sa osobom za koju si zabrinuta. Pošalji joj SMS ili joj piši na e-mail ili na društvene mreže, na način koji je bezbedan za nju. Budi diskretna kada stupaš u kontakt sa njom kada je zlostavljač prisutan u kući, tako da je ne staviš u rizik od dodatnog povređivanja. Svaki put to proveri, pošto se to može promeniti. 

  • Saznaj koje službe za žene koje su preživele nasilje (npr. skloništa, telefonske linije za pomoć, savetodavne službe, ženske organizacije) rade tokom trajanja pandemije COVID-19 i objavi ove informacije na svojim mrežama i društvenim medijima. Ovu informaciju joj prosledi direktno samo ako to možeš da uradiš diskretno, tako da zlostavljač ne sazna. 

  • Ako je nekome koga poznaješ potrebno hitno pomoći iz bilo kog razloga, budi spremna da pozoveš službe hitne medicinske pomoći, policiju, zdravstveni centar, ili telefonsku liniju za pomoć.

Želim da prijavim slučaj nasilja tokom pandemije COVID-19. Šta bi trebalo da uradim?

Ako želiš da prijaviš slučaj nasilja, trebalo bi da pratiš smernice za prijavljivanje nasilja koje važe u tvojoj državi i kontaktiraš onu službu od koje je najverovatnije da ćeš dobiti odgovor koji je orijentisan na osobe koje su preživele nasilje.

Neke zemlje prave izuzetke u ograničenjima kretanja posebno za prijavljivanje nasilja. Zapamti da te prijavljivanje može dovesti u rizik, pa obezbedi spreman sigurnosni plan. 

Možda će ti prijavljivanje biti mentalno ili emocionalno teško. Potraži podršku prijatelja/ica, rođaka, komšija/nica ili kolega/inica, ili lokalnih službi za podršku osobama koje su preživele nasilje.

Naškodila sam ili sam zabrinuta da li nanosim štetu ili povređujem partnera (i decu) svojim rečima ili delima. Kako mogu da se zaustavim?

  • Ako osećaš da si ljuta ili veoma iznervirana, odalji se u drugu sobu ako možeš, ili izađi napolje i udahni duboko. 

  • Izbroj do deset i diši duboko dok se ne osetiš smirenijom. Broj unazad od broja 10, ili radi bilo šta drugo što može da ti pomogne da ostaneš smirena. 

  • Pričaj sa prijateljem/icom, rođakom od poverenja, ili duhovnim vođom i ako je potrebno potraži pomoć od lokalnih zdravstvenih službi ili specijalizovanih službi ako su dostupne. 

  • Prepoznaj da svako u tvojoj porodici doživljava stres tokom ovog perioda.

  • Pokaži ljubaznost i strpljenje svojim rečima i delima.

  • Prekini ili smanji unos alkohola koliko god je to moguće.  

Trenutne mere za suzbijanje pandemije COVID-19, kao što su ograničenja kretanja, kao i finansijska nestabilnost izazvana krizom, su verovatno dodatak tvom stresu. To je normalno, i ti možeš da kontrolišeš kako reaguješ. Preduzmi mere tako da osiguraš svoje upravljanje stresom na način koji pokazuje poštovanje i bezbedan je za tebe i tvoju porodicu. Pokušaj da budeš dobra prema sebi, prema svom partneru, deci i bilo kome drugom u porodici.

Ja sam zdravstvena radnica. Kako mogu da pomognem ženama koje su preživele nasilje tokom pandemije COVID-19?

Postoje stvari koje kao zdravstvena radnica možeš da uradiš kako bi pomogla u ublažavanju uticaja nasilja na žene i decu u bilo kom trenutku, uključujući i vreme tokom trajanja pandemije COVID-19. 

Iako su tvoje vreme i resursi možda prošireni van uobičajenih granica tokom ove vanredne zdravstvene situacije, dužna si da pružiš negu ženama koje mogu da potraže pomoć od tebe – često radi zbrinjavanja fizičkih i mentalnih povreda izazvanih nasiljem.    

Možda će biti potrebno da prilagodiš način pružanja usluga, ako nije moguće pružati ih uživo. U zavisnosti od tvojih resursa, razmotri upotrebu mobilnog telefona, WhatsApp aplikacije ili drugih kanala komunikacije za pružanje podrške, uvek osiguravajući da to možeš da uradiš na način koji je bezbedan za osobu koja je preživela nasilje. Otvoreno razgovaraj sa ženama o bilo kakvim promenama u pružanju usluge.   

Ako žena kod koje postoji sumnja ili kod koje je potvrđeno prisustvo virusa COVID-19 potraži negu od tebe zbog nasilja, tvoj odgovor bi trebalo da bude isti kao i za bilo koju drugu osobu koja je preživela nasilje. Trebalo bi međutim da obezbediš da si zaštićena od zaražavanja, održavanjem distance tamo gde je to moguće, nošenjem zaštitne odeće, upražnjavanjem respiratorne higijene, i pranjem ruku i površina sapunom i vodom redovno i nakon dodirivanja, kako bi izbegla zaražavanje.

U bilo kojim okolnostima, uključujući i pandemiju COVID-19, zdravstveni/e radnici/e bi trebalo da pruže prvu liniju podrške, koristeći 5P (engleski LIVES) pristup da bi pomogli/e ženama koje su preživele nasilje:

Pažljivo slušaj, uz empatiju i bez osuđivanja. 

Pitaj za potrebe i probleme žena.  

Potvrdi iskustva žena. Pokaži da veruješ i razumeš. 

Povećaj njihovu bezbednost. 

Podrži žene u povezivanju sa dodatnim službama.

Vodim zdravstveni objekat. Šta mogu da uradim da podržim žene koje su preživele nasilje tokom pandemije COVID-19?

  • Pronađi informacije o lokalnim službama za osobe koje su preživele nasilje, uključujući telefonske linije za pomoć, skloništa, krizne centre za žrtve silovanja, i savetovališta.  

  • Saznaj radno vreme, kontakt podatke i da li se ove usluge mogu pružati na daljinu, i uspostavi povezivanje po preporuci. 

  • Ove informacije daj na raspolaganje zdravstvenim radnicima/ama i učini ih lako pristupačnim pacijentkinjama/klijentkinjama koje dolaze u tvoj objekat. 

  • Podrži zdravstvene radnike/ce u tvom objektu da nastave sa pružanjem podrške ženama koje su preživele nasilje tokom ovog perioda.  

  • Budi spremna da brzo pređeš na pružanje nege alternativnim kanalima, osmišljavanjem efektivnog plana za odgovor; na primer, obezbeđivanjem da zdravstveni/e radnici/e na prvoj liniji imaju telefone i da mogu da ih pune.

  • Obezbedi spreman protokol za osiguravanje kontinuiranog bezbednog čuvanja dokumentacije u slučaju iznenadnog zaključavanja. 

  • Obavesti žene koje su preživele nasilje o načinima na koje mogu da se zaštite, i obezbedi kartice veličine kreditnih kartica sa spiskom važnih brojeva telefona za podršku.

Ja sam sastavljačica politika. Šta mogu da uradim da bih sprečila i bavila se rešavanjem problema nasilja nad ženama tokom pandemije COVID-19?

  • Kada praviš planove pripremljenosti i odgovora na pandemiju COVID-19, obuhvati osnovne službe za borbu protiv nasilja nad ženama. 

  • Izdvoj adekvatne resurse za službe za žene koje su preživele nasilje i odredi načine da uh učiniš pristupačnim – posebno u kontekstu mera za ograničavanje kretanja ljudi. 

  • Istraži upotrebu telemedicine, digitalnog zdravlja, ili mobilnog zdravlja kako bi poboljšala pristup podršci i službama za žene koje su preživele nasilje, uz osiguravanje da su bezbedni za njih.  

  • Istraži alternativna skloništa za žene kojima mogu biti potrebna.  

  • Obezbedi da mere zaključavanja ne kažnjavaju žene koje traže podršku kada doživljavaju nasilje, kao na primer prilikom odlaska u policijsku stanicu ili bolnicu da prijave nasilje.   

Da li se nasilje nad ženama povećalo od početka pandemije COVID-19?

Nasilje nad ženama je veoma rasprostranjeno, a nasilje od strane intimnog partnera je najčešći oblik nasilja. Tokom trajanja vanrednih zdravstvenih situacija, kao što je pandemija COVID-19, nasilje nad ženama se obično pojača. 

Iako su podaci oskudni, izveštaji širom sveta, uključujući Kinu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, i druge zemlje navode značajan porast broja slučajeva nasilja u porodici povezanih sa pandemijom COVID-19. Izveštaji iz drugih zemalja navode smanjenje broja žena koje su preživele nasilje, a koje traže usluge, usled mera zaključavanja i odbijanja korišćenja zdravstvenih usluga zbog straha od zaražavanja.

Kako pandemija COVID-19 povećava rizike od nasilja za žene?

Stres, narušavanje socijalnih i zaštitnih mreža, gubitak prihoda i smanjeni pristup službama, sve to može povećati rizik od nasilja za žene.

U mnogim zemljama, u kojima se ljudi ohrabruju ili se od njih zahteva da ostanu kod kuće, rizik od nasilja od strane intimnog partnera će se verovatno povećati. Pogledaj resurs za više detalja.

Dodatno, pristup službama za seksualno i reproduktivno zdravlje će verovatno postati više ograničen. Druge usluge, kao što su telefonske linije za pomoć, krizni centri, skloništa, pravna pomoć, i službe zaštite, takođe mogu biti smanjene, otežavajući ženama pristup ionako malom broju izvora pomoći koje bi inače bile na raspolaganju.

Koje žene su najranjivije?

Žene koje su raseljene, migrantkinje ili izbeglice, i one koje žive u konfliktom zahvaćenim područjima, starije žene i žene sa invaliditetom su naročito u riziku od nasilja i verovatno će biti nesrazmerno pogođene nasiljem tokom pandemije COVID-19.

Zašto bi trebalo da brinem o nasilju nad ženama tokom pandemije COVID-19?

Nasilje nad ženama je teško kršenje ženskih ljudskih prava, bez obzira kada, gde, ili kako se dešava. Postoji mnogo oblika nasilja nad ženama, koje ima mnogo potencijalnih negativnih zdravstvenih posledica na žene i njihovu decu.    

Nasilje nad ženama može da ima za posledice povrede i ozbiljne probleme u vezi sa fizičkim, mentalnim, seksualnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući seksualno prenosive zaraze, HIV, i neplanirane trudnoće. U ekstremnim slučajevima, nasilje nad ženama može da ima smrt kao posledicu.

Posledice nasilja su veoma često dugoročne. Nasilje – u svim svojim oblicima – može da utiče na blagostanje žene do kraja njenog života. To je neprihvatljivo, i rizici od nasilja sa kojima se žene i njihova deca suočavaju tokom trenutne COVID-19 krize se ne mogu ignorisati. 

Kada smo u stanju da sprečimo nasilje, ili da podržimo žene koje su preživele nasilje, mi pomažemo u zaštiti ženskih ljudskih prava, i unapređujemo fizičko i mentalno zdravlje i blagostanje žena tokom njihovih života. Tako pomažemo i da se ublaži pritisak na osnovne javne službe, koje su već rastegnute van uobičajenih granica, uključujući zdravstveni sistem.