SPREČAVANJE NASILJA U PORODICI I ZAŠTITA ŽRTAVA TOKOM PANDEMIJE COVID-19 U SRBIJI:
Preporuke za razvijanje rodno osetljivih politika i prevenciju nasilja u porodici
Istraživanje: Postupanje nadležnih institucija i službi za suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srbiji tokom Covid-19 epidemije, posebno u periodu vanrednog stanja
Sažetak 3
Jun 2021.
Projekat #SOSprotivNasilja – Medijska kampanja za smanjenje nasilja nad ženama tokom i nakon Covid-19 epidemije u Srbiji
SPREČAVANJE NASILJA U PORODICI I ZAŠTITA ŽRTAVA TOKOM PANDEMIJE COVID-19 U SRBIJI: PREPORUKE ZA RAZVIJANJE RODNO OSETLJIVIH POLITIKA I PREVENCIJU NASILJA U PORODICI
Sažetak 3
O istraživanju
U okviru projakta #SOSprotivNasilja – Medijska kampanja za smanjenje nasilja nad ženama tokom i nakon Covid-19 epidemije u Srbiji, Viktimološko društvo Srbije je spovelo istraživanje postupanja institucija i organizacija u odgovoru na nasilje u porodici tokom pandemije Covid-19, posebno tokom vanrednog stanja.
Istraživanje je imalo za cilj dolaženje do saznanja o reagovanju nadležnih institucija i službi za suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srbiji tokom Covid-19 epidemije i razvijanje preporuka za unapređenje praktičnih politika reagovanja u kriznim situacijama koje su zasnovane na pravima, potrebama i iskustvu žrtava.
Istraživanje se sastojalo iz dva dela: 1) Analiza postojeće literature i dostupnih podataka (desk analiza) s fokusom na: normativni okvir, postojeća istraživanja, podatke državnih organa, institucija i organizacija civilnog društva o postupanju u slučajevima nasilja u porodici tokom epidemije Covid-19 i podatke o izveštavanju medija o slučajevima nasilje u porodici, dostupnim uslugama i reagovanju nadležnih organa, institucija i službi, i 2) Empirijsko istraživanje u okviru koga su podaci prikupljani putem ispitivanja, primenom anekete i grupnog intervjua u cilju dolaženja do dodatnih podataka o postupanju osnovnih javnih tužilaštava, centara za socijalni rad, sigurnih kuća i organizacija civilnog društva u slučajevima nasilja u porodici tokom i nakon vanrednog stanja usled Covid-19 pandemije. Primenom ankete podaci su prikupljeni od sigurnih kuća i organizacija civilnog društva, dok su za prikupljanje podataka od osnovnih javnih tužilaštava i centara za socijalni rad organizovani grupni intervjui.
Podaci su analizirani u odnosu na smernice date u Deklaraciji Komiteta članica Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) o primeni Konvencije tokom pandemije Covid-19. Na osnovu nalaza istraživanja, razvijene su četiri grupe preporuka: Preporuke u domenu rodno osetljive politike, Preporuke u domenu prevencije, Preporuke u vezi sa podrškom i zaštitom žena žrtava nasilja i Preporuke u vezi sa prijavljivanjem nasilja, merama zaštite i gonjenjem učinilaca.
U ovom dokumentu su date preporuke u vezi sa razvijanjem rodno odetljivih politika i prevencije nasilja u porodici, posebno tokom perioda krize, uključujući krizu izazvanu virosom Covid-19.
Preporuke za razvijanje rodno osetljive politike
• Neophodno da u svim kriznim situacijama rodna perspektiva bude jasno uključena u osmišljavanje i primenu politika, strategija i mera za suprotstavljanje krizama, uključujući i krizu izazvanu pandemijom Covid-19. To podrazumeva stalnu procenu uticaja mera koje država preduzima u krizi na žene i devojčice i njihovu izloženost riziku od različitih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući partnersko nasilje i nasilje u porodici. Preduslov za to je postojanje opšte politike i strategije postupanja u kriznim situacijama.
• Neophodna je izrada jasnih uputstava i internih procedura na nivou državnih organa, institucija i organizacija civilnog društva za rad u kriznim situacijama.
• Neophodno je aktivno uključiti organizacije civilnog društva, posebno specijalizovane ženske organizacije u proces osmišljavanja, planiranja i sprovođenja mera u odgovoru na krizu izazvanu pandemijom Covid-19.
• Neophodno je osigurati razvijanje rodno osetljivih politika, strategija i praktičnih mera koje će biti zasnovane na dokazima. To podrazumeva redovno prikupljanje podataka, uključujući administrativne podatke i podatke registrovane od strane službi za podršku, kako bi se pratili trendovi i procenjivale potrebe za uslugama podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici, koje se tokom pandemije, a posebno vanrednog stanja, menjaju.
Preporuke u domenu prevencije
• Potrebno je kontinuirano informisati javnost o povećanom riziku od nasilja nad ženama i devojčicama tokom pandemije, kao i drugih kriznih situacija, i postojećim službama i uslugama podrške. Posebna pažnja treba da bude usmerena na starije osobe koje ne koriste savremene tehnologije, kao i na druge posebno ranjive kategorije građanki i građana, kao što su osobe sa invaliditetom, osobe iz ruralnih sredina i slično. Kontinuirano informisanje sprovoditi kroz distribuciju informativnog materijala na lako dostupnim mestima (kao što su supermarketi i apoteke), na različitim jezicima, uključujući znakovni jezik, i u drugim pristupačnim formatima, uključujući prilagođavanje digitalnih tehnologija, titlovanje, usluge releja, tekstualne poruke na jednostavan i lako razumljiv jezik za širu javnost.
• Potrebno je osigurati intenzivnije izveštavanje medija o tome kako pandemija povećava rizike nasilja nad ženama i devojčicama i gde i kako potražiti pomoć.
• Potrebno je raditi na stalnoj edukaciji novinara i novinarki o izveštavanju o nasilju u porodici, posebno tokom perioda kriza, koje treba da bude u skladu sa Smernicama za medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama (Novinarke protiv nasilja prema ženama).
• Potrebno je razmotriti razvijanje i sprovođenje kontinuiranih obuka za stručnjake i stručnjakinje o uticaju pandemije i mera koje se preduzimaju na žene i devojčice i njihovu izloženost nasilju, posebno tokom perioda vanrednog stanja kada žrtve trpe i dodatne posledice restriktivnih mera ograničenog kretanja, kontakata i straha od zaražavanja virusom.
• Potrebno je razviti i sistemski regulisati pitanje programa za učinioce nasilja u porodici i iste redovno sprovoditi, kako u redovnim okolnostima, tako i tokom kriznih situacija, uz mogućnost prilagođavanja načina njihove realizacije (na primer, uz korišćenje informacionih tehnologija).