Javni konkursi: Odliv budžetskog novca u fantomske organizacije

26. mart 2023.

Drastični primeri zloupotreba su tamo gde bi ih ponajmanje smelo biti – na konkursima Ministarstva za brigu o porodici – pokazuje istraživanje BIRN-a i Građanskih inicijativa. Za projekte kredibilnih ženskih organizacija nema podrške iz budžeta. Koalicija OKO najavljuje krivične prijave…

Predsednici udruženja građana koji ne znaju sadržaj projekata za koje su dobili milionske iznose, udruženja koja su registrovana na adresi restorana, ili na adresi porodice koja i ne sluti da je tu sedište nekakve organizacije, pravni zastupnici koji zastupaju po nekoliko takvih organizacija... tabloidi velikih tiraža koje finansiraju neke lokalne samouprave, omladinska organizacija za koju niko nije čuo južno od Beograda, a iz budžeta dobija stotine miliona…

Ovo su samo neki od primera na koje su naišli istraživači BIRN-a i Građanskih inicijativa radeći istraživanje „Javno o javnim konkursimaPregled projektnog finansiranja u oblastima medija, civilnog društva, kulture i omladine u 2022. godini“. Ovo je bila četvrta godina zaredom kako je analizirana raspodela novca po osnovu konkursa na tri nivoa: ministarskom, pokrajinskom i u opštinama i gradovima. Rezultati su predstavljeni prošle nedelje na konferenciji u Beogradu, na kojoj su bile i predstavnice Fenomene.

Da li je neko čuo za OPENS? (Grafika: FB BIRN)

U ova četiti sektora na konkursima je za četiri godine raspodeljeno oko 22 milijarde dinara (skoro 200 miliona evra), od toga 60% na lokalnom nivou, rekla je Tanja Maksić, jedna od autorki izveštaja.

-  Raspodela novca ne korespondira ja javnim politikama. Tako su  projekti za ekologiju uglavnom promotivnog karaktera, nema podrške aktivizmu. Uz svu proklamovanu brigu o deci i porodici, na konkursima Ministarstva koje pokriva ovu oblast ima najviše zloupotreba... Primetno je raslojavanje među medijima i organizacijama civilnog društva: postoji 10% onih koji dobijaju ogromna sredstva i more malih projekata, od kojih neki budu finansirani sa manje od 100.000 dinara.

Tanja Maksić je prošlu godinu ocenila kao godinu stagnacije i odsustva reformi iako su bile pokrenute neke zakonske inicijative, ali nisu realizovane.

Novinar BIRN-a Aleksandar Đorđević je govorio o konkursima Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, na kojima je bilo, po svemu sudeći, najviše isisavanja budžetskog novca:

- Ministarstvo je za 2,5 godine podelilo više od milijardu dinara namenjenih najugroženijim slojevima: mladima, ženama na ruralnom području i sprečavanju nasilja u porodici. Novac je otišao za suprotno od toga, gro je otišao fantomskim organizacijama, nevidljivim u javnom prostoru. Žena iz organizacije koja je dobila više od 30 miliona dinara nije znala kako se zove organizacija i zašta su dobili novac!

Deo istraživačkog tima: Tanja Maksić i Aleksandar Đorđević (foto: sajt BIRN-a)

            Opširnije o tome na kakve su bizarne situacije naišli istraživači možete pogledati u videu na ovom linku ili pročitati u tekstu Javni novac za tajne projekte, a sve to daje osnova Aleksandru Đorđeviću za zakljućak:

            -  Postoji mreža ljudi koji su u službi nekih ljudi iz ministarstava i vlasti i oni su samo pokriće za izvlačenje para iz budžeta. Govorimo o milionima evra. Najveći iznosi po projektu su 8-9 miliona dinara, a ima organizacija koje su za godinu i po dana dobile po toliko novca za 3-4 projekta... Tim od 3o ljudi je uložio dve godine rada u ovo istraživanje, tužilaštvu treba dva dana da ispita gde je novac. Sve ove podatke smo na tacni dostavili nadležnim organima - ali nisu ni malim prstom mrdnuli.

Primer 21 organizacije uvezane sa dvoje ljudi (foto: FB BIRN)

Znatan deo novca ovog Ministarstva bio je na određeni način namenjen ženama – onima koje trpe nasilje, poljoprivrednicama i sl. Međutim, kredibilne ženske organizacije sa ogromnim iskustvom u podršci ženama – nisu se ni pojavile na ovim konkursima. Zašto, objavšnjava Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra:

            - Ženske organizacije su prestale da konkurišu za sredstva iz budžeta – zbog uzaludnosti! Godinama smo radili projekte i retko kada bismo išta dobile. Ali to je loša praksa, jer ako ne konkurišete, onda ne možete ni da se žalite. Zato sam ove godine animirala koleginice da se pojave sa projektima na konkursu za sredstva iz mehanizma oportuniteta. I ako ne prođemo, možemo bar da se žalimo, kada nas je više, imamo jaču pregovaračku snagu.

            Kao primer „uzaludnosti“ Vanja Macanović je navela upravo konkurse za sredstva iz mehanizma oportuniteta. Tako je AŽC poslednji put dobio sredstva po ovom osnovu još 2017. godine, a u međuvremenu na konkursu nisu prolazili projekti ni drugih članica Mreže Žene protiv nasilja. Ukazala je i na to da žrtve, a među njima su mnoge žene žrtve nasilja, osimnjičenih koji pristanu na mehanizam oportuniteta, nemaju pravo žalbe.

Publika na konferenciji “Javno o javnim konkursima” - Prostor “Miljenko Dereta” u Beogradu, 23. mart 2023.

            Predstvanice Fenomene Aneta Dukić i Radmila Vesković su u diskusiji ukazale na još jedan konkurs u oblasti socijalne zaštite koji se više i ne raspisuje, ali se po osnovu njega već 5 godina nezakonito izdvajaju znatna sredstva – konkurs za Nacionalni SOS telefon.

            -  Ženski nevladin sektor je sve vreme 2017/18. ukazivao da su konkursi nezakoniti i da bi morao da bude raspisan postupak javne nabavke, ali je Ministarstvo za socijalna pitanja posao dodelilo Centru za zaštitu odojčadi i dece. Iako u tom trenutku ustanova nije bila licencirana za uslugu SOS telefona! Sve je bilo nezakonito, ali po tom osnovu se iz godine u godinu izdvajaju znatna sredstva. Kolika – ne znamo, jer taj podatak nije izdvojen u izveštajima na sajtu Centra. Za 2019. je bilo više od 15 miliona dinara. To je oko 128.000 evra, što znači više od 10.000 evra mesečno – rekla je Radmila Vesković iz Fenomene.

Radmila Vesković i Aneta Dukić, Fenomena

Tara Petrović, viša istraživačica u Građanskim inicijaativama, rekla je da se tzv. gongo organizacije – vladine „nevladine“ organizacije koje oponašaju civilne grupe – mogu prepoznati već iz podataka sa APR-a:

- Njih ne vode politički eksponirane ličnosti, već javnosti nepoznate. Pada u oči da je većina pre dobijanja novca za prvi projekat promenila oblast delovanja, npr. umesto mode, počinje da se bavi ljudskim pravima i slično. Dublja analiza 437 organizacija koje su na ministarskom nivou dobile više od milion dinara pokazala je da je 70 povezano sa vlašću. Jasno je da te organizacije služe za izvlačenje para.

Tara Petrović i Vanja Macanović

Tara Petrović je organizacijama civilnog društva poručila da istraživačima prijavljuju slučajeve zloupotreba na konkursima. Takođe je preporučila da se koristi zakonska mogućnost za reagovanje, a to je onih nekoliko dana kada nadležni organ objavi preliminarnu listu i kada postoji mogućnost žalbe i traženja uvida u priložene projekte.

Tara Petrović je kasnije u medijima najavila da će Koalicija OKO - Otvorno o konkursima - podneti krivične prijaveprotiv onih koji su se okoristili na ovom konkursu, pravnih zastupnika tih nepostojećih organizacija i protiv bivšeg ministra Ratka Dmitrovića na kome je krajnja orgovornost”.

Previous
Previous

Ko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć? Kako ostvariti ovo pravo? Odgovori na najčešća pitanja...

Next
Next

Pionirke slikarstva na Balkanu